Rezervacije


Arhitektura – obnova grada

Arhitektura – obnova grada

Ljepota Dubrovnika oduvijek je izazivala divljenje. Putnici, okrunjene glave, osvajači, trgovci i putopisci natjecali su se u davanju komplimenata gradu izgrađenom od kamena i mramora, skrivenom iza srednjevjekovnih zidina. Same zidine zaslužne su za savršenu očuvanost drevnog grada i njegov raspored ulica koji se nije mijenjao stoljećima. Gradske zidine znatiželjnijem će posjetitelju otkriti djelić dubrovačke duše - jednako čvrste, ali i jednako tople poput suncem okupanih zidina. Osim zidina, obavezno posjetite i druge renesansne te barokne spomenike u Dubrovniku: Gradsku vijećnicu, danas Rektorovu palaču, koja potiče iz 11. stoljeća, Franjevački manastir iz 14. stoljeća te katedralu izgrađenu 1667. godine.

Izdvajamo i eklektičnu palaču Sponza, staru carinarnicu na kojoj se jasno vide utjecaji mnogih arhitektonskih stilova i majstora koji su stoljećima davali svoj obol ovoj jedinstvenoj građevini. Mnoštvo je baroknih crkvi skriveno u samom gradu, a najpoznatija je crkva sv. Vlaha (zaštitnika grada) ispred koje se održava Festival sv. Vlaha, važan dan za stanovnike Dubrovnika.

Nažalost, mnoge su građevine teško oštećene za vrijeme granatiranja Dubrovnika 1991. godine. Kako bi sačuvao bogatu ostavštinu i povijest za buduće naraštaje UNESCO je Dubrovnik stavio na popis 'Svjetske ostavštine u opasnosti' i pozvao na međunarodnu solidarnost. Nakon prestanka sukoba, financijska pomoć i stručnjaci za restauraciju iz cijelog svijeta pomogli su vratiti stari sjaj starog grada Dubrovnika.

No, za brzu obnovu nisu zaslužni samo UNESCO-ovi radnici, inženjeri, restauratori i majstori, iako su naporno radili kako bi vratili sjaj 'biseru Jadrana'. Zahvaljujući detaljnim planovima za obnovu, napravljenima nakon razornog potresa 1979. godine, svi oni mogli su svoj posao obaviti puno brže nego što se to očekivalo. Ključnu ulogu odigrao je Zavod za obnovu Dubrovniku, a pomoć njihovih iskusnih stručnjaka dodatno je ubrzala izradu planova za potpuno obnovu grada.

Nakon dovršenja planova obnove, stručnjaci UNESCO-a, ali i iz cijele Hrvatske, pozvani su kako bi pomogli obnoviti grad uz minimum kompromisa. Korištene su tradicionalne građevinske tehnike, gdje god je to bilo moguće, a ispostavilo se da su takve drevne tehnike sigurnije nego one moderne. Restauratori su, tako, primijetili da drvene krovne grade u slučaju požara pomažu očuvanju stabilnosti zgrade, za razliku od onih modernih, metalnih. Naime, metalne grede na visokim se temperaturama tope i tako pridonose bržem urušavanju.

Zavod za obnovu Dubrovniku bio je i bit će pokretačka snaga u obnovi i očuvanju grada. Nakon dovršetka obnove djelatnici zavoda su usmjerili svoje snage na očuvanje i restauraciju dragocjenih dubrovačkih crkvi, palača i cesta, kako bi i slijedeće generacije mogle doživjeti Dubrovnik onakvim kakav je već stoljećima.

Nastojat ćemo vas upoznati s načinima i tehnikama koje se koriste u obnovi Dubrovnika – od oslikanih stropova u crkvama i majstorskim tehnikama potrebnim za njihovo restauriranje do priča o ponovnoj izgradnji slavnih dubrovačkih krovova. Boja crijepa na dubrovačkim krovovima nije identična onoj prije 1991. godine (tvornica koja je proizvodila stari crijep više ne radi), ali njihova vedra boja i dalje razgaljuje srca svih putnika namjernika.