Delicije dubrovačkog kraja – šest regionalnih klasika koje ne smijete propustiti

Individualnost odredišta i autentičnost kuhinje na cijeni su u sve globaliziranijem svijetu. Ako ste i vi tragali za odredištem koje će vas osvojiti na prvi zalogaj, čestitamo, stigli ste na pravo mjesto! Dobro došli u Dubrovnik!

Posebnost UNESCO-ve Svjetske baštine, dubrovačkoga Staroga grada, nije potrebno posebno isticati, ali ono što je manje poznato bogatstvo su i svježina tradicionalne dubrovačke kuhinje. Tijekom godina tradicionalni recepti prenosili su se s koljena na koljeno, stvarajući tako kulinarsku povijest koju Dubrovčani danas ponosno dijele sa svojim posjetiteljima.

Šporki makaruli imaju neobičan naziv, ali su jedna od delicija koju će Dubrovčani rado predstaviti svojim gostima. Štoviše, šporki makaruli poslužuju se na blagdan voljenog zaštitnika grada, Svetog Vlaha. Povijest ovog jela seže u doba aristokracije kada je plemstvo jelo najbolje meso, a preostali mesni umak pomiješao se s makaronima i posluživao posluzi.
Mušule na buzaru izvorno je jelo pelješkog kraja koje ne smijete propustiti. Čisto Jadransko more dom je svježih mušula koje se najčešće poslužuju „na buzaru” – očišćene, svježe mušule kuhaju se u maslinovom ulju, vinu i češnjaku uz dodatak krušnih mrvica i svježih začina.

Nedaleko Dubrovačkih Vrtova Sunca nalazi se Ston, gradić poznat po kamenicama (koje također ne smijete propustiti), nevjerojatnim zidinama i najvećoj solani u regiji. Jeste li znali da Ston skriva i tajnu pripreme nadaleko poznatog deserta – stonske torte? Pripremu ovog deserta teško je opisati, ali recimo samo da čokolada i makaruli (tjestenina) čine slatku i ukusnu kombinaciju koju ćete poželjeti pripremiti i kod kuće. Uputite se sjeverno od Dubrovnika, otkrijte Ston i ne zaboravite kušati stonsku tortu.

Još jedno poznato domaće jelo „na žlicu” nezaobilazna je dubrovačka zelena menestra. Najstarija receptura ovoga gastronomskog specijaliteta potječe iz 1480. godine, a domaćini će vam ju pripremiti po izvornoj recepturi kraja iz kojeg potječu. Ipak, smatra se da je menestra originalno nastala u Konavlima gdje se tijekom božićnog razdoblja svake godine održava i natjecanje u pripremi zelene menestre. Tajna leži u upotrebi nekoliko vrsta kupusa (menestre) koji se kuha s više vrsta suhog mesa i domaće suhe kobasice.

Jednostavnost i svježina sastojaka u središtu su dalmatinske kuhinje, a mnoga su jela u prošlosti pripremana za radnike koji si nisu mogli priuštiti raskoš mesa i ribe. Bob i blitva podulje jedno je od takvih, vrlo popularnih jela koja slave zdravu prirodu mediteranske prehrane koja je 2013. godine upisana na UNESCO-ovu listu svjetske nematerijalne baštine. Grah, blitva i maslinovo ulje – jednostavna, a tako zdrava i ukusna jela dalmatinske kuhinje.

I neke slastice u dubrovačkoj regiji pravile su se od najjednostavnijih sastojaka, poput tradicionalnog padišpanja, kolača bogatog okusa koji podsjeća na neka prošla vremena. Kolač je dobio ime po španjolskom Pan di Spagna, pa se pretpostavlja da su recept u grad donijeli pomorci. Ovaj mekani spužvasti kolač sastoji se od samo tri sastojka (jaja, brašno i šećer), ali je nezamjenjiv na blagdanskom stolu ili poslužen uz kavu ili čaj.

U užurbanome, modernom svijetu Dubrovnik je relikt jedinstvenih običaja, baštine, kulture i tradicije. Na popis sada možete dodati i izvorne specijalitete dubrovačkog kraja. Šest izvornih receptura, s bogatom prošlošću. Koju ćete najprije probati?

Možda će vas zanimati

Ostanite u toku

Pretplatite se na naš newsletter i saznajte novosti, najave i posebne ponude